Par pitanja.....

Dodo

2005-12-28 23:11:16 UTC

Post by Domagoj Kralj
U trenutku kada je Sunce prvi puta se zapalilo, koliko je vremena bilo
potrebno od trenutka "iskrenja" u sredistu Sunca do svjetljenja cijelog
nebeskog objekta?
Naime, ako je tocno da energiji treba IIRC milijun godina da dodje od
sredista do povrsine (u obliku topline i svjetlosti), tada je toliko bilo
potrebno da se Sunce zasjaji. Zar ne? Da li je to bio snazan bljesak ili
postepeno zharenje?
Dalje; gdje se nalaze "spremista" helija koji ce se kasnije sagoriti? U
vanjskom omotacu?
I, zasto bi se Sunce trebalo povecati u stadiju crvenog diva? IMO, logicki
mi je da se "trosi" i ispusta, kao balon, a ne povecava i napuhuje se.
I, zasto bi Sunce trebalo odbaciti vanjske slojeve? Tada je velika zvijezda
ogromne gravitacije, i ne vidim sto i zasto tocno odbacuje omotac u svemir,
trebalo bi ga zadrzavati.
Do kojega zadnjeg elementa fuzijom ce Sunce biti aktivno? Ugljik?

Vidim da nitko neæe, pa da se ja malo blamiram.

Spremi¹ta helija na suncu nastaju termonuklearnom fuzijom vodika u helij.
Kad se vodik potro¹i, helij poèinje sa fuzijom itd. prema sve teŸim
elementima, a ovisno o velièini zvijezde, koliko je meni poznato, proces ide
sve dok se fuzijom ne dobije Ÿeljezo. (Na¹e sunce nije velika zvijezda, prvo
æe potro¹iti vodik, zatim helij i zatim æe se stisnuti u bijelog patuljka).
Nakon toga, fuzija vi¹e nije moguæa i zvijezda zavr¹ava kao bijeli patujak,
neutronska zvijezda ili stelarna crna rupa, ovisno o velièini zvijezde.
Velièina bilo koje zvijezde je uravnoteŸena fuzijom (toplina + zraèenje) u
sredi¹tu zvijezde koja zvijezdu poku¹ava rastegnuti (zapravo razbiti) i
gravitacijom koja zvijezdu poku¹ava stisnuti. Zvijezda je dakle,
uravnoteŸena termonuklearna bomba. Buduæi da fuzija helija razvija vi¹e
energije i topline (a i puno je brŸa) nego fuzija vodika, naru¹ava se omjer
koji zvijezdu drŸi u ravnoteŸi, a buduæi da gravitacija ostaje pribliŸno
ista jer ovisi o masi zvijezde, zvijezda se ¹iri. Odbacivanje vanjskih
djelova zvijezde se djelomièno kod tako pro¹irene zvijezde i dogaða jer
gravitacija vi¹e nije dovoljno jaka da zvijezdu drŸi u ravnoteŸi. Ipak,
najveæi dio mase se gubi u trenutku kontrakcije, kada se nuklearne vatre
ugase, odnosno prestane fuzija. Nestaje topline i energije iz unutra¹njosti
zvijezde, gravitacija naglo prevlada i zvijezda se naglo saŸima do jednog od
tri spomenuta stanja, uz pojavu koju znamo kao eksplozija nove, odnosno
supernove.

Post by Domagoj Kralj
I, ovo je zadnje (za sada) :) koja je razlika u temperaturi izmedju 15
milijuna °C u Suncu i 500 milijardi °C u, IIRC, neutronskim zvijezdama?
Toplina je gibanje molekula/atoma; koliko onda se brzo krecu
atomi/molekule
u ta dva tijela, tj. kojom brzinom (kolika je razlika)?
Hvala svima.
--
My lifestyle determines my death style

Samo mali ispravak. Pretpostavlja se da u neutronskim zvijezdama uglavnom
nema atoma / molekula. Gravitacija je tolika da su elektroni i protoni
"zdrobljeni". Kako samo ime kaŸe, neutronska zvijezda se sastoji od uglavnom
od neutrona.

Inaèe o temperaturi (a i ostalom) unutar neutronske zvijezde pogledaj

http://www.astro.umd.edu/~miller/nstar.html

odlomak Thermal history.

Ako sam ne¹to krivo napisao, ispravite me.